Novinar, književnik, prevodilac, scenarist

Mihal Ramač rođen je 1951. u Ruskom Krsturu (opština Kula, SFR Jugoslavija). Klasičnu gimnaziju i licej (Pontificium Seminarium Minus Ucrainum) završio u Rimu, diplomirao istoriju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Radio kao novinar u listovima „Ruske slovo“ (1975-1986), „Dnevnik“ (1986-1996) i Radio-televiziji Vojvodine (2009-2016). Bio je glavni i odgovorni urednik listova „Naša Borba“, „Vojvodina“ i „Danas“, dopisnik Radija „Slobodna Evropa“, agencije Ukrinform i nekoliko stranih listova, urednik časopisa „Dzvoni“.

Objavio je knjige pesama na rusinskom: „Libreto za jedno leto“ (1973), „Vilin konjic“ (1982), „Skaska o Ciganinu i violini“ (1986, prevedena na srpski, mađarski, slovački i rumunski), „Deran među zvezdama“ (1988, prevedena na gruzijski), „Čukundedin osmeh“ (2003), „Povest o Danilu i Ferku i Gaboru“ (2008). Knjige eseja na srpskom: „Povest o početku kraja“ i „S one strane snova“ (2002), „6. oktobar“ (2008) i „Dunavska rapsodija“ (2018). Bio je član Društva književnika Vojvodine (do 1992). Član je Saveza književnika Ukrajine.

Preveo na rusinski Novi zavet (s dr Jankom Ramačem i dr Tadejem Vojnovićem) i Stari zavet (s dr Jankom Ramačem). Preveo na rusinski i s rusinskog na srpski četrdesetak knjiga, između ostalih dela Desanke Maksimović, Boška Ivkova, Petka Vojnića Purčara, Olesa Gončara, Miroslava Antića, Laze Kostića, Sent Egziperija, Kolodija, Puškina, Majakovskog, Bajrona… Priredio je antologiju rusinske poezije „Mi tu nismo gosti“ (Užgorod, Ukrajina, 1997), koja je izašla paralelno na rusinskom i ukrajinskom jeziku (prevod Petro Skunc).

Po njegovom scenariju snimljena je TV serija „Dunav, zauvek“ (12 epizoda) te sedam veoma gledanih serija o raspadu Jugoslavije i ratovima devedesetih, pod zajedničkim nazivom „Bilo je to…“.

Bio je jedan od osnivača Nezavisnog društva novinara Vojvopdine (1989).

Predsednik Ukrajine odlikovao ga je Ordenom Jaroslava Mudrog. Dobitnik je priznanja „Vitez poziva“ te novinarskih nagrada „Svetozar Marković“, „Svetozar Miletić“, „Stanislav Marinković“ i „Slavuj Hadžić“.

Literatura

  1. Ime pod biografskom jedinicom Mihal Ramač se na internetu pojavljuje na više od 13 stranica