Inicijator i glavni realizator osnivanja Rusinskog narodnog prosvetnog društva (RNPD), prvi potpredsednik istog a kasnije i predsednik; dugogodišnji urednik Rusinskog kalendara,  uticajni sveštenik i značajni kulturni stvaralac

Rodio se u Ruskom Krsturu 23. marta 1877. godine u seoskoj porodici. Otac Janko, majka Marija (rođ. Kiš). Osnovnu školu je pohađao u svom mestu, a nastavio je školovanje u Vinkovcima, gde je završio prvi razred gimnazije. Učenje nastavlja u Zagrebu, kao pitomac grko-katoličkog seminara, i  maturira 1896. godine. Četiri godine Bogoslovije zavšio je u Užgorodu. Za sveštenika je rukopoložen 7. aprila 1901. godine. Prvo angažovanje mu je bilo u vladičanskoj kancelariji u Križevcima, a u prvoj polovini 1902. godine postaje privremeni administrator u Sošicama (Žumberak, Hrvatska). Nakon toga dolazi u Ruski Krstur gde obavlja dužnost paroha, a punih 11 godina je radio i kao katiheta. Svešetničku službu je obavljao u Đurđevu, Kucuri i Starom Vrbasu gde je i ostao do kraja života (21. januara 1950. godine).

Već kao student Bogoslovije, stupio je u kontakt sa Vladimirom Hnaćukom (etnografom iz Ukrajine), koji ga je inspirisao svojim idejama o nacionalnom preporodu Rusina u tadašnjoj Ugarskoj. Bindasov rad na tom polju postao je vidljiv krajem 1912. godine. Tada je pozvao ruisnsku inteligenciju da pomogne štampanje prvih rusinskih novina, međutim, početak Prvog svetskog rata onemogućava realizovanje ove ideje. Takođe je inicirao sazivanje Narodne rusinske prosvetne organizacije čija je skupština  održana u Novom Sadu 2. jula 1919. godine. Na skupštini doneta je odluka o osnivanju Ruisnskog narodnog prosvetnog društva sa sedištem u Ruskom Krsturu. Za predsednika je izabran ruskokrsturski sveštenik Mihajlo Mudri, a Đura Bindas  je bio prvi potpredsednik.

Od 1921. do 1932. godine, kao i od 1936. do 1940. godine, Bindas je uređivao Rusinski kalendar. Svoj rad je posvetio unapređenju i stvaranju programske delatnosti RNPD, posebno nakon 1936. godine kada, zbog smrti Mihajla Mudrog, staje na čelo Društva. Sa početkom Drugog svetskog rata, kada su Bačku okupirali mađarski fašisti Bindasu pada u dužnost, kao tadašnjem predsedniku Društva, da sačuva teško stečeni imetak RNPD. U tom periodu RNDP se formlano priključuje Organizaciji grko-katoličke mladeži, lojalnoj okupatorskoj vlasti, a čije je sedište bilo u Ungvaru (Užgorod, Ukrajina), i time i faktički prestaje postojanje Rusinskog narodnog prosvetnog društva.

Nakon oslobođenja, 21. oktobra 1945. godine u Ruskom Krsturu osnovana je nova rusinska organizacija pod imenom  Ruska matka  koja je preuzela osnovne ingerencije ugašenog RNPD, ali na „na novim idejnim osnovama“. To je značilo da sveštenici nisu bili poželjni kao rukovodioci . Od tada  o. Đura Bindas je sve svoje stvaralačke potencijale posvetio svešteničkom pozivu.

Literatura:

  1. O.prof. dr Roman Miz : Sveštenici nekadašnjeg Osječkog vikarijata, Parohija sv. Petra i Pavla ,Novi Sad, i „Maksima“, Petrovaradin, 2016, str.  55-60.
  2. Janko Fejsa: 20 godina od smrti Đure Bindasa – Organizator kulturnog preporoda; „Svetlost“ ( „Шветлосц“) br. 1/1970, str. 72-74.
  3. Janko Ramač: Na raskršću,  Rusini u Jugoslaviji od 1918-1941. godine; tekst Đura Bindas kao publicista u kulturno-prosvetnom i nacionalnom preporodu Rusina u Jugoslaviji (1918-1941) „Ruske slovo“ Novi Sad, 2016, str. 31-48.
  4. Đura Laćak: Uloga Đure Bindasa u nacionalnom preporodu bačko-sremskih Rusina; „Svetlost“ („Шветлосц“) br. 4/2017.