Profesor univerziteta, istoričar, jedan od prevodilaca Novog zaveta na rusinski jezik

Profesor dr Janko Ramač je rođen u Ruskom Krsturu 1955. godine, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Takođe je završio i četiri razreda klasične gimnazije u Rimu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu završava studije istorije (1980), magistraturu u Beogradu (1990), a doktorsko zvanje istorijskih nauka dobija u Užgorodu (1995), odbranivši temu „Iсторія русинів Південної Угорщини 1745-1918”. Izabran je za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2006. godine.

Obajvio je pet kniga iz obalsti istorije Rusina i više od 100 naučnih radova u stručnim časopisima i zbornicima. Učestvovao je mnogim naučnim konferencijama u zemlji i inostranstvu.

Radi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Odeljenju za rusinistiku u zvanju redovnog profesora.

U saradnji sa teologom-bibličarom dr Tadejom Vojnovićem i Mihailom Ramačem, preveo je Novi zavet sa starogrčkog na rusinski jezik, a takođe završava i prevod Starog zaveta, takođe sa starogrčkog jezika.

Naučne radove objavljuje na rusinskom, srpskom i ukrajinskom jeziku.

Lietartura:

  1. Privredni i društveni život Rusina u Južnoj Ugarskoj (1745–1848), Novi Sad, 1990, 190.
  2. Kratka istorija Rusina (1745–1918), Novi Sad, 1994, 138.
  3. Škola u Ruskom Krsturu (1753–1918), Novi Sad, 1995,  142.
  4. Kostelnik G., Liber memorabilium grkokatoličke parohije bačkokrsturske, Novi Sad, 1998, 218.
  5. Rusini u Južnoj Ugarskoj (1751 – 1918), Vojvođanska akademija nauka i umetnosti, Novi Sad, 2007, 521.